English 
Crnogorski 
Malo je koja tema uzburkala crnogorsku javnost u posljednje vrijeme, kao koncept ekonomskog državljanstva.
U namjeri da privuče strane investitore u našu privredu, Vlada je donijela rješenje o implementaciji u svijetu vrlo raširenog instituta ekonomskog državljanstva.
Kao i sve u životu, i ovo ima svoje pozitivne i negativne posljedice, ali i laiku je jasno da pozitivne imaju mnogo veću prevagu nego nedostaci ovog koncepta. Naime, Crna Gora hronično pati od spoljnotrgovinskog deficita, a naš izvoz se uglavom odnosi na tzv servisnu industriju, u našem slučaju turizam, koji bi ove godine po prvi put mogao dostići „granicu snova“ od milijardu eura (inače, Kipar, gdje živim preko 25 godina, odavno prebacuje 4 milijarde godišnje od turizma, na manjoj površini od Crne Gore, plus nepovoljan ostrvski položaj i vezanost isključivo za avionski prevoz, nepovoljna politička klima u susjedstvu kao rat u Siriji, izraelsko/palestinski problem, i najgore od svega okupacija sjevernog Kipra od strane Turske od 1974. godine!).
Bez lažne skromnosti, želim da istaknem ekonomski značaj crnogorske dijaspore koja direktno godišnje unese u Crnu Goru, što bankovnim transferima, što naša Centralna Banka evidentira direktnom potrošnjom, što se ne može evidentirati na taj način ali je zato vidljivo u svakom kutku naše otadžbine, bar toliko koliko turizam, ali za razliku od turizma gdje se više od pola priliva odlije za uvoz dobara neophodnih za funkcionisanje turisticke privrede i plate sezonskih radnika iz okruženja, ova potrošnja dijaspore ostaje kod nas u cjelosti! Najpesimističkija računica glasi: ako svaki Crnogorac iz dijaspore u Crnu Goru unese ili transferise u prosjeku 100 eura mjesečno, a u stvarnosti je to neuporedivo više, i imajući u vidu činjenicu da bar još jedna Crna Gora živi u dijaspori, vidimo da je u stvari dijaspora najjača privredna grana Crne Gore ( o tome između ostalih izvještava i Svjetska Banka itd.).Umjesto da nam se to bar javno prizna, što je slučaj i u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i Makedoniji, nama se prijeti oduzimanjem pasoša i slično, ali o tome ćemo u nekoj od narednih kolumni.
Koncept ekonomskog državljanstva ukratko je pravni institut po kome se stranom investitoru koji uloži zakonom propisanu sumu u grane i projekte odobrene od strane države, kao i članovima njegove uže porodice, odobrava sticanje državljanstva zemlje prijema, u našem slučaju, Crne Gore.
Ovaj sistem, prilagođen njihovim specificnim potrebama koje se razlikuju od zemlje do zemlje, primjenjuju mnoge države, kako one najmanje, npr. St. Kits i Nevis i Dominika, tako i one najveće, kao
npr. Kanada. Mnoge zemlje članice EU, kao npr. Kipar, Malta, a takođe i Velika Britanija, Bugarska i Slovačka, primjenjuju uspješno ovaj način privlačenja investitora.
Među najvažnije pozitivne aspekte ovog koncepta ubrajamo priliv svježih investicionih sredstava, oživljavanje posustale privrede, otvaranje novih radnih mjesta, pri čemu sav rizik snosi investitor, smanjivanje spoljnog duga, jačanje valutnih rezervi i pozitivan upliv na poboljšanje demografske slike stanovništva ( ne zaboravimo da je Crna Gora uz Norvesku i Island najslabije naseljena zemlja Evrope, te
da na susjednom Kosovu na teritoriji znatno manjoj od Crne Gore živi tri puta vise stanovnika)!
Negativni aspekti su često prenaglašen strah da se pod firmom investitora crnogorskog pasoša domogne lice sa međunarodnih potjernica, odbjegli diktator , narko diler itd. već u startu Vlada je ovu potencijalnu zamjerku tretirala na pravi način, tako što je izabrala 3 međunarodne konsultanstske kuće, od kojih dvije spadaju u najveće svjetske firme iz ove oblasti ( ovo govorim iz prve ruke ier se i sam profesionalno bavim ovom problematikom i jedini sam Crnogorac član Human Rights Instituta u okviru IBA – International Bar association, gdje spada ekonomska migracija). Takođe, imajući u vidu da će većina investitora odabrati atraktivno i razvijeno primorje i Podgoricu, Vlada je pravilno odredila da dio ulaganja od 100.000 eura ide direktno u budžet i biće korišćeno za razvoj sjevera Crne Gore, a u slučaju da se investitor odluči za ulaganje na sjever, iznos ulaganja se smanjuje sa 450.000 na 250.000.
Međutim, i pored pozitivne preporuke neke od ovlašćenih agencija, Vlada zadrzava diskreciono pravo da aplikanta odbije bez pisanog obrazloženja, tj. proglasi ga personom non grata.
Pošto još uvijek nijesu javno objavljeni detaljni uslovi za implementaciju ovog projekta, postoji i opravdana bojazan da se pod odobrene projekte ne svrstaju ili favorizuju projekti biznismena bliskih vlasti, a ostali gurnu u stranu, iako ispunjavaju uslove, ali ne treba biti u startu kritičan, nego reagovati ako se tako nešto desi u praksi.
Kao budući član EU, iz ovog koncepta su isključeni državljani Evropske Unjje da bi se izbjegle potencijalne primjedbe od kojih mi nepotrebno zaziremo, s obzirom da u članici EU Kipru, slobodno kiparske pasoše po ovom modelu dobijaju i Njemci, Bugari itd. Ozbiljnost u pristipu realizaciji ovog programa Vlada je pokazala i ograničenjem broja ekonomskih pasoša na 2000 porodica, ali se iskreno nadam da će ovaj program biti izuzetno uspješan i da ćemo ga usavršiti i produžiti i poslije ispunjenja ove kvote!.
Za uspjeh ovog projekta vrlo je važna njegova transparentnost i odabir pravih kadrova koji će ga u zemlji implementirati, zato ga u startu pozdravimo i poželimo uspjeh koji je u svakom slučaju dobrobit svih nas, bez obzira na političku, vjersku, nacionalnu i regionalnu pripadnost!
Vladislav Vanja Popovic
Investment Lawyer
